Izdvojene vestiSrbija

КRALJEVSКI PAR ODAO POČAST SANITETSКIM MISIJAMA BALКANSКIH I PRVOG SVETSКOG RATA

SrbijaRealno/Beograd/24.09.23. – Njihova Кraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Кatarina odali su počast medicinskim misijama i pojedincima koji su pritekli u pomoć srpskom sanitetu tokom Balkanskih ratova 1912-1913. i tokom Prvog svetskog rata 1914-1918, položivši vence na spomen obeležja ispred zgrade Srpskog lekarskog društva.

NJ.E. prof. dr Danica Grujičić, ministarka zdravlja Srbije, predstavnici diplomatskog kora, Vojske Srbije, stranih vojnih misija u Srbiji su takođe bili prisutni da zajednički odaju počast iskrenom prijateljstvu i požrtvovanju zdravstvenih radnika koji su došli da pomognu narodu Srbija u najtežim vremenima. „Pružanje ruke prijateljstva i pomoći u najtežim vremenima, istovremeno zanemarujući sopstvenu bezbednost i brigu za život, čin je vredan svake hvale i večnog sećanja. Uvek ćemo biti zahvalni ovim herojima koji su nesebično pomagali našim precima i našoj otadžbini“, rekao je NJ.К.V. Prestolonaslednik Aleksandar.

Srbija je u Balkanske oslobodilačke ratove ušla sa ukupno 370 vojnih i civilnih lekara i bez srednjeg medicinskog osoblja. To je bio nedovoljan broj čak i za mirnodopske uslove. Zato je srpskom vojnom sanitetu bila neophodna pomoć u lekarima, medicinskim sestrama i svakoj vrsti sanitetskog materijala. Pozivu iz naše zemlje za pomoć odazvale su se medicinske misije i brojni pojedinci koji su sa sobom doneli i veliku količinu sanitetskog materijala i opreme, tako da je srpski vojni sanitet u Balkanskim ratovima na dostojan način obavio svoj zadatak.

Posle samo godinu dana od završetka Balkanskih ratova Srbija je ušla u Veliki rat sa svega oko 400 vojnih i civilnih lekara, bez srednjeg medicinskog kadra i s velikim nedostatkom sanitetskog materijala i sanitetske opreme. Samoinicijativno i na molbu naše zemlje u pomoć srpskom vojnom i civilnom sanitetu odazvale su se brojne medicinske misije i pojedinci iz naših prijateljskih zemalja. Njihova pomoć je bila posebno dragocena u uspešnom zaustavljanju tri epidemije (pegavog, trbušnog i povratnog tifusa) koje su 1915. godine zahvatile srpsku vojsku i civilno stanovništvo i od kojih je, prema najskromnijim procenama istoričara, umrlo najmanje 135.000 srpskih vojnika.

U znak zahvalnosti ovim medicinskim misijama i pojedincima, Srpsko lekarsko društvo je 2015. godine postavilo dve spomen ploče na svojoj zgradi u Ulici Džordža Vašingtona broj 19.

Back to top button